Šta je Mastitis i kako se manifestuje?

Mastitis kod krava je zapaljenje mliječne žlijezde, na čiju pojavu, tok i ishod utiče veliki broj faktora. Uzročnici mastitisa su mikroorganizmi i to najčešće patogene bakterije koje u vime prodiru kroz kanal ili preko povreda i rana na koži vimena. Osim patogenih bakterija mastitis nekad mogu izazvati mikoplazme i gljivice. Mastits izazvan gljivicama se često javlja poslije nepravilnog liječenja antibioticima. Najčešće bakterije koji izazivaju mastitis su: Streptococcus agalactie, Staphylococcus aureus, Streptococcus uberis, E. colii dr. Dokazano je da nema gotovo nijednog gazdinstva gdje krave ne boloju od nekog oblika mastitisa. Mastitis dovodi do fizičkih i hemijskih promjena u mlijeku i povećanja broja somatskih ćelija. Broj somatskih ćelija direktno pokazuje stanje zdravlja mliječne žlijezde. Somatske ćelije u mlijeku su porijeklom iz vimena i krvi, to su najčešće leukociti.
Mastitis je danas jedan od najvećih veterinarskih, higijenskih i ekonomskih problema u proizvodnji mlijeka.  Sa ekonomskog aspekta posljedice mastitisa su:

• smanjena proizvodnja mlijeka
• loš kvalitet mlijeka koje je nepodesno za dalju preradu
• propadanje pojedinih četvrti vimena
• isključivanje pojedinih grla iz proizvodnje
• troškovi liječenja
• neiskorišćavanje mlijeka u periodu karence

Istraživanja su pokazala da mlijeko krava oboljelih od mastitisa ima povećan procenat: natrijuma, hlorida, serumalbumina i globulina kao i vrijednosti pH. Dok se sa druge strane smanjuje procenat suve materije, kazeina, laktoze, kalcijuma i magnezijuma.
Mastitis može biti klinički i subklinički. Klinički ispoljeni mastitisi se lako dijagnostikuju, gdje vlasnici najčešće sami uočavaju promjene. Te promjene su izražene kroz:

• otok vimene (jedne ili više četvrti)
• temperiranost (toplo i bolno vime)
• crvenilo vimena
• poremećeno opšte stanje grla
• promjene u samom izgledu mlijeka ( boja, gustina..)

Subklinički je veći problem, jer se ne uočavaju znaci mastitisa – ni u vimenu ni u izgledu mlijeka. Ovaj tip mastitisa se najčešće dijagnostikuje mastitis testom a zatim potvrđuje bakteriološkim pregledom i u skladu sa tipom bakterije koja izaziva zapaljenje pristupa se liječenju.
Najčešći faktori koji dovode do nastanka mastitisa su:

• loš smještaj i loša higijena držanja
• nepravilna i nedovoljno izbalansirana ishrana
• stres
• nepravilno ili nehumano postupanje sa životinjama
• povrede vimena i sisa
• nepravilna, neredovna i nehigijenska muža i sl.

Isto tako treba imati u vidu da neka grla (naročito visoko-mliječna) imaju veće predispozicije da obole od mastitisa.

Prevencija mastitisa

Osnova za prevenciju jehigijena grla, higijena muzača, higijena štale i higijena vanjske okoline blizu štale. Veliku ulogu u održavanju higijene ima prostirka, jer je važno da se ona mijenja svaki dan i da krava uvijek boravi na čistoj površini. Najveći broj stručnjaka iz sektora stočarstva smatra da je slama sigurnija od mnogih drugih materijala koji se koriste za prostirku.
Muhelako i brzo prenose bakterije koje mogu dovesti do pojave mastitisa. Prijenos bakterija muhe vrše leteći sa jednog mjesta na drugo, sa krave na kravu. Prevencijom prisutstva muha u štali smanjuje se mogućnost pojave mastitisa. Osim toga, važna je i težina pa bi kod junica trebalo sve učiniti da ne budu ni mršave ni debele. Ukoliko je junica debela pri telenju, nakon telenja neće unositi dovoljno hrane, već će razlagati tjelesnu masnoću i to utječe na jetru, a jetra opet utječe na kvantitetu i kvalitetu mlijeka.

Preventiva podrazumijeva:

• izbjegavanje izlaganja krave stresu
• sprječavanje povrede vimena i sisa neadekvatnom mužnjom
• osiguravanje dovoljno prostora za svaku kravu
• potpuno izmužavanje krave pri svakoj mužnji
• prati, sušiti i dezinficirati sise prije i poslije mužnje
• obavezno pranje ruku i opreme za svaku mužnju
• za svaku kravu potrebno je koristiti drugu krpu za brisanje vimena
• održavati dobru higijenu unutar štale, ali i muznih mašina i vimena
• provjetravati štalu kad god je moguće.

Liječenje mastitisa

Ukoliko se nije preventivno djelovalo ili je do bolesti došlo unatoč preventivnom djelovanju, obavezno treba konsultovati veterinara i postupati dalje po njegovim instrukcijama. Vrlo je važno dijagnozu imati što prije kako bi se na vrijeme odredila terapija. Liječenje se provodi lokalno (intracisternalno) i parenteralno. Troškovi liječenja su značajni, naročito kod teških slučajeva sa neizvjesnim ishodom. Nakon izlječenja nivo laktacije se rijetko kada vraća na prethodnu vrijednost, a nisu rijetki ni slučajevi izlučenja takvog mastitičnog grla.